Saturday, August 21, 2021

*21/8/2021-24/1/3=15/10/2024 at 1:59' a.m. The 2nd Coming of Jesus Christ's waiting Prayers and Fasting Days on Day -24/1/3 of 1150 Days remaining from the 1335 Days of Daniel 12:1-13.A Happy 7th Day Holy Sabbath.Published on August 21st, 2021 at 7:59' a.m.

*21/8/2021-24/1/3=15/10/2024 at 1:59' a.m. The 2nd Coming of Jesus Christ's waiting Prayers and Fasting Days on Day -24/1/3 of 1150  Days remaining from the 1335 Days of Daniel 12:1-13..A Happy 7th Day Holy Sabbath.

1.Indirimbo:

#331"Mwuka Wera".[]. 

2.Isomo ryo muri (Bibiliya Yera)(Holy Bible)

#Yohana 5:1-47 "Yesu akiza umuntu umaze imyaka mirongo itatu n' umunani amugaye","Yesu ahamya ko ubutware bwe buva ku Mana"," Ibihamya Yesu".

3.IkigishoUwifuzwa Ibihe Byose "Igice cya 1".

#"Imana Iri Kumwe Natwe".Ababwirizabutumwa ba ADEPR na METHODIST n' Umupasitoro bayoboraga ibyumba by’amasengesho beretswe isabato babwirwa kuyiruhuka. .

4.Ikifuzo n' IsengeshoAudio:

1)Impamvu Imana yemeye ko Icyaha cyibaho:[ https://voca.ro/12A9jbN3A9kv ].

2)Daniyeli 9, ibyumweru 70 bizarangirana Isabato y' imyak 1000 ibicumuro bicibwe ubitera arimburiwe mu nyanja yaka umuriro n' amazuku 3024:[ https://voca.ro/1gz7DHEiYAYC ].

.

*28/8/2021-17/1/3=15/10/2024 at 1:59' a.m. The 2nd Coming of Jesus Christ's waiting Prayers and Fasting Days on Day -17/1/3 of 1143  Days remaining from the 1335 Days of Daniel 12:1-13..A Happy 7th Day Holy Sabbath.

1.Indirimbo:

#338"".[]. 

2.Isomo ryo muri (Bibiliya Yera)(Holy Bible)

#Yohana 12:1-44 "".

3.IkigishoUwifuzwa Ibihe Byose "Igice cya 12".

#"Imana Iri Kumwe Natwe".Ababwirizabutumwa ba ADEPR na METHODIST n' Umupasitoro bayoboraga ibyumba by’amasengesho beretswe isabato babwirwa kuyiruhuka. .

4.Ikifuzo n' IsengeshoAudio:

1)Impamvu Imana yemeye ko Icyaha cyibaho:[ https://voca.ro/12A9jbN3A9kv ].

2)Daniyeli 9, ibyumweru 70 bizarangirana Isabato y' imyak 1000 ibicumuro bicibwe ubitera arimburiwe mu nyanja yaka umuriro n' amazuku 3024:[ https://voca.ro/1gz7DHEiYAYC ].

.


IGICE CYA 58 - ITORERO RINESHA: In English( Chapter 58—The Church Triumphant ).Acts of Apostles.

Hashize ibinyejana birenze cumi n’umunani intumwa ziruhutse imirimo yazo, ariko amateka y’imiruho yazo no kwitanga kwazo ku bwa Kristo aracyari amwe mu butunzi bw’agaciro kenshi Itorero rifite. Aya mateka yanditswe ayobowe na Mwuka Muziranenge, yandikiwe kugira ngo abayoboke ba Kristo bo mu bihe byose bashishikarizwe kugira umwete mwinshi n’umurava mu murimo w’Umukiza. INI 363.1

Inshingano Kristo yahaye abigishwa be barayisohoje. Uko izi ntumwa z’umusaraba zakomezaga kwamamaza ubutumwa bwiza, habayeho guhishurwa kw’ikuzo ry’Imana kutari kwarigeze kugirwa n’umuntu upfa. Kubwo gufatanya na Mwuka w’Imana, intumwa zakoze umurimo wanyeganyeje isi. Ubutumwa bwiza bwakwirakwiye mu mahanga yose muri icyo gihe cyazo. INI 363.2

Umusaruro wavuye mu murimo w’intumwa zatoranyijwe za Kristo wari ushimishije. Mu itangira ry’umurimo wabo bamwe muri bo bari abantu batajijutse, ariko bari baritangiye umurimo wa Shebuja mu buryo bwimazeyo, kandi bitewe no guhugura kwe biteguye gukora umurimo ukomeye bari bahawe. Ubuntu n’ukuri byari byimitswe mu mitima yabo, bikaba isoko y’impamvu ibatera gukora kandi bikagenga ibikorwa byabo. Ubugingo bwabo bwari buhishanywe na Kristo mu Mana, bari bararetse kwihugiraho kwaramizwe n’urukundo rutarondoreka. INI 363.3

Abigishwa bari abantu bazi kuvuga no gusenga by’ukuri. Bari abantu bashoboraga kwishingikiriza ku mbaraga z’Ukomeye wa Isirayeri. Mbega ukuntu bari bahagaze begereye Imana kandi bakarambika icyubahiro cyabo ku ntebe yayo y’Ubwami! Yehova yari Imana yabo. Icyubahiro cye cyari icyabo n’ukuri kwe kukaba ukwabo. Uburyo ubwo ari bwo bwose bwo kurwanya ubutumwa bwiza kwari nko kwahuranya inkota mu bugingo bwabo, kandi barwaniriye umurimo wa Kristo n’imbaraga zabo zose. Bashoboraga kubwiriza ijambo ry’ubugingo kuko bari barasizwe amavuta n’ijuru. Bifuzaga kugera kuri byinshi bituma nabo bagerageza byinshi. Kristo yari yarabihishuriye kandi ni we bashakaga ngo abayobore. Uko bari basobanukiwe n’ukuri ndetse n’imbaraga bari bafite yo kwihanganira kurwanywa byanganaga n’ukuntu bagenderaga mu bushake bw’Imana. Yesu Kristo, ubwenge n’imbaraga by’Imana, yari insanganyamatsiko ya buri kiganiro cyabo. Berereje izina rya Kristo - ari ryo zina ryonyine ryahawe abantu munsi y’ijuru bakwiriye gukirizwamo. Uko bagendaga bamamaza kuzura kwa Kristo (Umukiza wazutse) amagambo yabo yakabakabaga imitima bituma abagabo n’abagore bayoboka ubutumwa bwiza. Abantu benshi bari barakwennye izina ry’Umukiza kandi barasuzuguye imbaraga ye bahereyeko bahinduka abigishwa b’Uwabambwe. INI 363.4

Ntabwo intumwa zakoze inshingano yazo kubw’imbaraga zazo bwite; ahubwo babishobojwe n’imbaraga y’Imana nzima. Umurimo wabo ntiwari woroshye. Imirimo y’ikubitiro y’Itorero rya Gikristo yarimo imiruho n’umubabaro ukomeye. Abigishwa mu murimo wabo, bahoraga bahura n’ubukene, guharabikwa ndetse n’akarengane; nyamara ntibigeze bakunda ubuzima bwabo ahubwo bishimiye ko bahamagariwe kubabazwa ku bwa Kristo. Guhera mu gihirahiro, kutamasha no kugira intege nke mu gufata imigambi ntibyabarangwagamo. Bifuzaga gutanga no kwitanga. Kuzirikana inshingano bari bafite byarabatunganyije kandi bikungahaza imikorere yabo. Ubuntu bw’ijuru bwagaragarijwe mu gutsinda bagezeho ku bwa Kristo. Bafite imbaraga y’Ishoborabyose, Imana yarabakoresheje kugira ngo ubutumwa bwiza buneshe. INI 364.1

Intumwa zubatse Itorero ry’Imana ku rufatiro Kristo yari yarashyizeho. Mu Byanditswe byera imvugoshusho yo kubaka urusengero ikoreshwa cyane herekanwa kubaka Itorero. Zekariya avuga kuri Kristo nka Shami wari kubaka ingoro y’Uwiteka. Avuga ko abanyamahanga bazafasha muri uwo murimo. Yaravuze ati, “Kandi abazaba bari kure bazaza bubake mu rusengero rw’Uwiteka.” Na Yesaya aravuga ati: “Abanyamahanga bazubaka inkike zawe.” Zekariya 6:12, 15; Yesaya 60:10. INI 364.2

Petero yanditse avuga ku kubaka uru rusengero agira ati: “Nimumwegere, ni we Buye rizima ryanzwe n’abantu, ariko ku Mana ryaratoranijwe, riba iry’igiciro cyinshi; namwe mwubakwe, nk’amabuye mazima, kugira ngo mube inzu y’Umwuka n’ubwoko bw’abatambyi bwera bwo gutamba ibitambo by’umwuka, bishimwa n’Imana ku bwa Yesu Kristo.” 1Petero 2:4, 5. INI 364.3

Intumwa zakoreye mu Bayahudi n’abanyamahanga maze zibakuramo amabuye yo kubaka urufatiro. Mu rwandiko Pawulo yandikiye abizera bo mu Efeso yaravuze ati, “Nuko ntimukiri abashyitsi n’abasuhuke, ahubwo muri ubwoko bumwe n’abera, ndetse muri abo mu nzu y’Imana; kuko mwubatswe ku rufatiro rw’Intumwa n’abahanuzi, ariko Kristo Yesu ni we buye rikomeza imfuruka. Muri we inzu yose iteranijwe neza, irakura, ngo ibe urusengero rwera mu Mwami Yesu. Muri we namwe murubakanwa, kugirango mube inzu yo kubabwamo n’Imana mu Mwuka.” Abefeso 2:19-22. INI 364.4

Yandikiye Abanyakorinto ati: “Nk’uko ubuntu bw’Imana nahawe bungana, nashyizeho urufatiro, nk’umwubakisha mukuru w’ubwenge, undi yubakaho. Ariko umuntu wese yirinde uko yubakaho, kuko nta rundi rufatiro umuntu abasha gushyiraho, keretse urwashyizweho, ni Yesu Kristo. Ariko umuntu niyubaka kuri urwo rufatiro, izahabu, cyangwa ifeza, cyangwa amabuye y’igiciro cyinshi, cyangwa ibiti, cyangwa ibyatsi, cyangwa ibikenyeri, umurimo w’umuntu wese uzerekanwa. Urya munsi ni wo uzawerekana, kuko uzahishuzwa umuriro, akaba ari wo kandi uzagerageza umurimo w’umuntu wese.” 1Abakorinto 3:10-13. INI 364.5

Intumwa zubatse ku rufatiro nyakuri, ari rwo Rutare rw’Iteka. Bazanye kuri uru rufatiro amabuye yatunganyijwe avuye mu isi. Ntabwo abubatsi bagiye bakora badahura n’inzitizi. Kurwanywa n’abanzi ba Kristo byatumye umurimo wabo ubakomerera. Bahanganye no kwangwa, urwikekwe, n’urwango rw’abantu bubakaga ku rufatiro rw’ibinyoma. Abantu benshi bubakaga Itorero bashoboraga kugereranywa n’abubatsi b’inkike bo mu gihe cya Nehemiya. Abo bubatsi bavuzweho amagambo ngo, “Abubakaga inkike n’abikoreraga n’ababakoreraga, umuntu wese yakoreshaga ukuboko kumwe, ukundi gufashe intwaro ye y’intambara.” Nehemiya 4:17. INI 365.1

Abami n’abayobozi, abatambyi n’abategetsi bashatse gusenya urusengero rw’Imana. Nyamara nubwo bari bugarijwe no gushyirwa mu nzu y’imbohe, gutotezwa n’urupfu, abantu b’indahemuka bateje umurimo imbere; maze inyubako ikomeza kuzamurwa, isa neza kandi iringaniye. Hari igihe abakozi bajyaga kuba impumyi bitewe n’umwijima w’imiziririzo ya gipagani yari ibakikije. Hari ubwo bagaragaraga nk’aho baneshejwe n’ababarwanyaga, ariko mu kwizera kudacogora n’ubutwari butadohoka bakomeje gukora umurimo. INI 365.2

Umwanzi yagiye yica urusorongo abubatsi ba mbere. Sitefano yatewe amabuye arapfa, Yakobo yicishijwe inkota, Pawulo yaciwe umutwe, Petero yarabambwe, Yohana yaraciwe. Nyamara Itorero ryakomeje gukura. Abishwe bagiye basimburwa n’abakozi bashya kandi ibuye ryajyaga rikurikira irindi rijya ku nyubako. Ni muri ubwo buryo inyubako y’Itorero ry’Imana yagiye izamuka buhoro buhoro. INI 365.3

Ibinyejana by’akarengane gakaze byakurikiye ishyirwaho ry’Itorero rya Gikiristo, ariko ntihigeze habura abantu babonaga ko umurimo w’inyubako y’Imana uruta ubuzima ubwabo. Abantu nk’abo bavuzweho amagambo ngo, “Abandi bakageragereshwa gushinyagurirwa no gukubitwa ibiboko, ndetse no kubohwa no gushyirwa mu mazu y’imbohe: bicishwaga amabuye, bagakerezwa inkerezo, bakageragezwa, bakishishwa inkota, bakazerera bambaye impu z’intama n’iz’ihene, banyazwe byose, bakababazwa, bakagirirwa nabi; yemwe , n’isi ntiyari ikwiriye ko bayibamo! Bazereraga mu mashyamba no mu bihanamanga, no mu mavumo no mu masenga.” Abaheburayo 11:36-38. INI 365.4

Ntacyo umwanzi wo gutungana atakoze kugira ngo ahagarike umurimo wahawe abubatsi b’Uwiteka. Nyamara Imana “ntiyirekeye aho itagira abo kuyihamya” (Ibyak 14:17).Yahagurukije abakozi bashoboye kurwanirira ibyo kwizera abera bahawe rimwe. Amateka agaragaza gukomera n’ubutwari by’aba bantu. Nk’uko byagendekeye intumwa, abenshi muri bo baguye mu birindiro byabo, nyamara inyubako y’urusengero yakomeje kuzamuka ikomeye. Abakozi barishwe, ariko umurimo ujya mbere. Abawalidensi, John Wycliffe, Huss na Jerome, Martin Luther na Zwingli, Cranmer, Latimer, na Knox, Abahugenoti, John na Charles Wesley n’imbaga y’abandi benshi bazanye ku rufatiro ibikoresho bizahoraho iteka ryose. Kandi na nyuma y’aho abantu bagize umwete wo kwamamaza ijambo ry’Imana, ndetse n’abateguriye inzira iyamamazwa ry’ubutumwa bukomeye buheruka binyuze mu murimo wabo mu bihugu by’abapagani, nabo bafashije mu kuzamura inyubako. INI 365.5

Mu myaka yose yahise kuva mu bihe by’intumwa, inyubako y’urusengero rw’Imana ntiyigeze ihagarara. Dushobora gusubiza amaso inyuma mu binyejana byahise maze tukabona amabuye mazima abengerana nk’imirasire y’umucyo warasaga mu mwijima w’ikinyoma n’imigenzo ya gipagani. Mu bihe byose aya masaro y’agaciro azakomeza kumurika umucyo ugenda wiyongera, uhamya imbaraga y’ukuri kw’Imana. Umucyo urasa w’aya mabuye yatunganijwe ugaragaragaza itandukaniro rikomeye riri hagati y’umucyo n’umwijima, hagati y’izahabu y’ukuri n’impimbano. INI 366.1

Pawulo n’izindi ntumwa ndetse n’intungane zose zabayeho kuva icyo gihe, bakoze uruhare rwabo mu kubaka urusengero, ariko inyubako ntiruzura. Twebwe abariho muri iki gihe dufite umurimo tugomba gukora, dufite uruhare tugomba kuzuza. Tugomba kuzana ku rufatiro ibikoresho bizashobora kurokoka kugeragereshwa umuriro ari byo izahabu, ifeza n’amabuye y’agaciro “abaje nk’uko babaza amabuye arimbisha inyumba.” (Zaburi 144:12). Pawulo abwira abubakira Imana amagambo abakomeza kandi y’imbuzi ati, “Umurimo w’umuntu, uwo yubatse kuri urwo rufatiro, nugumaho, azahabwa ingororano, ariko umurimo w’umuntu nushya azabura inyungu, nyamara ubwe azakizwa, ariko nk’ukuwe mu muriro.” (1Kor 3:14, 15). Umukristo wigisha ijambo ry’ubugingo akiranutse, akayobora abagabo n’abagore mu nzira y’ubutungane n’amahoro, aba azana ku rufatiro ibikoresho bizaramba kandi mu bwami bw’Imana azahabwa icyubahiro nk’umwubatsi w’umunyabwenge. INI 366.2

Ku byerekeye intumwa, handitswe ngo, “Abo barasohoka, bigisha hose, Umwami Yesu ari kumwe na bo abafasha, akomeresha ijambo rye, ibimenyetso byagendanaga na ryo.” (Mariko 16:20). Nk’uko Kristo yatumye abigishwa be ni ko no muri iki gihe atuma abagize Itorero rye. Ubushobozi intumwa zari zifite ni ubwabo. Nibemera ko Imana ibabera imbaraga, izakorana nabo ku buryo batazaruhira ubusa. Bakwiriye kumenya ko umurimo bakora ari umurimo Uwiteka yashyizeho ikimenyetso cye. Uwiteka yabwiye Yeremiya ati: “Wivuga uti ‘Ndi umwana’; kuko abo nzagutumaho bose uzabasanga, kandi icyo nzaguteka cyose ni cyo uzavuga. Ntukabatinye; kuko ndi kumwe na we kugira ngo nkurokore.” Nuko Uwiteka aherako arambura ukuboko kwe maze akora ku munwa w’umugaragu we, aramubwira ati, “Nshyize amagambo yanjye mu kanwa kawe.” (Yeremiya 1:7-9). Adutegeka kujya kuvuga amagambo aduha, twumva ko adukoze ku munwa n’ukuboko kwe kwera. INI 366.3

Kristo yahaye Itorero inshingano yera. Buri wese mu bagize Itorero akwiriye kuba umuyoboro Imana ishobora kunyuzamo ubutumwa bw’ubutunzi bw’ubuntu bwayo ibubwira isi. Ubwo butumwa ni bwo butunzi buhebuje bwa Kristo. Nta cyo Umukiza yifuza cyane nk’intumwa zizereka ab’isi Umwuka we n’imico ye. Nta kintu isi ikeneye cyane nko kubona urukundo rw’Umukiza rwigaragariza mu kiremwamuntu. Ijuru ryose ritegereje abagabo n’abagore Imana ishobora guhishuriramo imbaraga y’Ubukristo. INI 367.1

Itorero ni umuyoboro w’Imana wo kwamamaza ukuri. Rihabwa imbaraga nayo kugira ngo rikore umurimo wihariye; kandi igihe Itorero ari indahemuka ku Mana, rikumvira amategeko yayo yose, ubuntu mvajuru buzaryuzura. Niriyibera indahemuka kandi rigaha icyubahiro Uwiteka Imana ya Isirayeli, nta mbaraga n’imwe izarihangara. INI 367.2

Ishyaka ry’Imana n’umurimo wayo ryateye abigishwa guhamya ubutumwa bwiza bafite imbaraga ikomeye. Mbese ishyaka nk’iryo ntiryari rikwiriye kugurumana mu mitima yacu rikadutera kwiyemeza kuvuga amateka y’urukundo rwaducunguye, ari yo mateka ya Kristo wabambwe? Ni amahirwe ya buri Mukristo wese kudategereza kugaruka k’Umukiza gusa ahubwo agomba no gutebutsa uko kugaruka. INI 367.3

Itorero niriramuka ryambaye ikanzu yo gukiranuka kwa Kristo, rikanga kuyoboka ab’isi mu byo ibatezeho byose, umuseke w’igitondo cy’umunsi urabagirana uzatangariza imbere yaryo. Isezerano Imana yarihaye rizahoraho iteka ryose. Imana izarihindura icyitegerezo gihebuje kandi irigire ibyishimo by’ab’ibihe byinshi. Ukuri kwirengagizwa n’abagusuzugura bakakwanga kuzanesha. Nubwo hari ibihe byinshi ukuri kwasaga n’ugukomwe mu nkokora, kwamamara kwako ntikwigeze guhagarara. Igihe ubutumwa bw’Imana buhuye n’inzitizi, Imana ibwongera imbaraga kugira ngo burusheho guhindura benshi. Igihe buhawe imbaraga mvajuru, buzaca inzira yabwo mu nzitizi zikomeye cyane kandi butsinde inzitizi yose. INI 367.4

Ni iki cyakomeje Umwana w’Imana mu mibereho ye y’umuruho no kwitanga? Yabonye umusaruro wo kuruha kwe maze aranyurwa. Yitegereje mu buzima bw’iteka ryose, abona umunezero w’abari barakiriye imbabazi n’ubugingo buhoraho binyuze mu kwicisha bugufi kwe. Ugutwi kwe kumvise ijwi ry’abacunguwe. Yumvise abacunguwe baririmba indirimbo ya Mose n’iy’Umwana w’intama. INI 367.5

Dushobora kwerekwa iby’ahazaza ari byo byiza byo mu ijuru. Muri Bibiliya hahishurirwamo iby’ubwiza buzaza, ibintu byerekanwe n’ikiganza cy’Imana kandi ibi byerekanwe ni ingenzi ku Itorero ryayo. Kubwo kwizera dushobora guhagarara ku irembo z’umurwa uhoraho maze tukumva ikaze ryuje ubuntu rihabwa abakorana na Kristo muri ubu buzima, bakabona ko kubabazwa ku bwe ari icyubahiro. Igihe amagambo avugwa ngo, “nimuze mwebwe abo Data yahaye umugisha,” barambika amakamba yabo ku birenge by’Umucunguzi bavuga bati: “Umwana w’intama watambwe ni we ukwiriye guhabwa ubutware n’ubutunzi n’ubwenge n’imbaraga no guhimbazwa n’icyubahiro n’ishimwe….Ishimwe no guhimbazwa n’icyubahiro n’ubutware bibe iby’Iyicaye ku ntebe n’iby’Umwana w’Intama, iteka ryose.” Matayo 25:34; Ibyahishuwe 5:12, 13. INI 368.1

Bageze ahongaho, abacunguwe baramutsa ababayoboye ku Mukiza, maze bose bafatanya gusingiza Uwapfuye kugira ngo abantu bashobore kubona ubugingo buhuje n’ubw’Imana. Intambara irarangiye. Imibabaro n’amakuba bigeze ku iherezo. Indirimbo zo kunesha zuzura ijuru ryose mu gihe abacunguwe basingizanya umunezero bavuga bati, “Ukwiye ni Umwana w’Intama watambwe, kandi akongera kubaho, ni we wanesheje.” 

“Hanyuma y’ibyo mbona abantu benshi, umuntu atabasha kubara, bo mu mahanga yose n’imiryango yose n’amoko yose n’indimi zose, bahagaze imbere ya ya ntebe n’imbere y’Umwana w’Intama, bambaye ibishura byera, kandi bafite amashami y’imikindo mu ntoki zabo; bavuga n’ijwi rirenga bati: ‘Agakiza ni ak’Imana yacu yicaye ku ntebe, n’ak’Umwana w’Intama.’” Ibyahishuwe 7:9, 10. INI 368.3

“Aba ni abavuye muri urya mubabaro mwinshi, kandi bameshe ibishura byabo, babyejesha amaraso y’Umwana w’intama. Ni cyo gituma baba imbere y’intebe y’Imana, bakayikorera mu rusengero rwayo ku manywa na nijoro: kandi Iyicaye ku ntebe izababambaho ihema ryayo. Ntibazicwa n’inzara ukundi, kandi ntibazicwa n’inyota ukundi kandi izuba ntirizabica cyangwa icyokere cyose, kuko Umwana w’Intama uri hagati y’intebe y’Ubwami azabaragira, akabuhira amasoko y’amazi y’ubugingo; kandi Imana izahanagura amarira yose ku maso yabo.” “Izahanagura amarira yose ku maso yabo, kandi urupfu ntiruzabaho ukundi, kandi umuborogo cyangwa gutaka cyangwa kuribwa ntibizabaho ukundi: kuko ibya mbere bishize.” Ibyahishuwe 7:14-17; 21:4. 





.

0 comments:

Post a Comment

 

Subscribe to our website

Contact us

Meet AUSC President at +250736196204

Our Team Members